Turizam

Turizam na području opštine Mionice je jako raznolik.Mionica je nadaleko poznata po dobro razvijenim turističkim kompleksima.U mionici je zastupljen i banjski, planinski, kulturno-istorijski oblici turizma. U poslednje vreme više nego popularan je razvoj seoskog turizma.Formirano je nekoliko etno centara namenjeno za smeštaj turista.

Banja Vrujci nalazi se u pobrđu planina Maljen i Suvobor.Smeštena na obalama reke Toplice na nadmorskoj visini od 180 metara, ova banja ima blagu umerenu kontinentalnu klimu .Njene vode su kalcijumsko-magnezijumske sa temperaturom od 27C.Osim lekovite vode u banji ima i lekovitog blata veoma pogodnog za lecenje reumaticnih oboljenja.Smatra se da je jedno kupanje u Banji Vrujcima po efektu jednako rekreaciji i odmoru puna dva dana. Koliku lekovitost banja u sebi krije otkruio je naš narod mnogo godina unazad.Vrujci subili "Divlja banja" sve do 1935. godine kada su prerasli u narodno lecilište.Banja Vrujci raspolaže vodom izuzetne izdašnosti koja se krece od 60-8280 litara u sekundi a prosecno 200 litara po cemu je ubedljivo prva po svim banjama u Srbiji.Udaljena je od Beograda 92 km, Panceva 113 km, Obrenovca 65 km, Valjeva 30 km, Cacka 75 km, Novog Sada 170 km. Temperatura vode koja izvire u samom centru banje je 26 - 27 C Spada u grupu oligomineralnih voda. Lekovita svojstva vode i banjskog blata ogledaju se u lecenju reumatskih obolenja, steriliteta, išijasa, proširenih vena, visokog krvnog pritiska, kožnih bolesti.. Banja ima kompleks bazena sa vodom koja u njoj izvire i koji su na raspolaganju ceo dan. Pored lecenja navedenih bolesti Banja Vrujci je idealan izbor za odmor, rekreaciju, zabavu, pešacenje, pecanje, kampovanje i niz drugih aktivnosti.

.....

Struganik se nalazi rodna kuća vojvode Zivojina Mišića koja predstavlja memorijalni kompleks istorijsko-etnografskog karaktera. Postava se sastoji iz dva dela, istorijskog i etnološkog. U sobnim prostorijama je tematska postavka koja prikazuje ličnost Živojina Mišića u kontekstu istorijskog zbivanja krajem prošlog i početkom ovog veka, s akcentom na one događaje u kojima je vojvoda odigrao značajnu ulogu. Tako su hronološki prezentovani njegovo rođenje i školovanje, uz istorijat porodice Mišić, njegova vojna karijera u balkanskim ratovima za nezavisnost, Prvi svetski rat sa posebnim osvrtom na Kolubarsku bitku, zatim njegova bolest, poslednji dani i najzad priznanje i doprinos vojnoj nauci.

Divčibare U centralnom delu Maljena, 38 km jugoistocno od Valjeva nalazi se Divcibare, poznato planinsko turisticko mesto druge kategorije. Divcibare su planinsko polje koje se pruža od Crnog vrha, Paljbe, Golupca do Velikog brda. Divcibare leži na nadmorskoj visini od 980 m. Na Divcibarama postoje cetiri stroga rezervata prirode: Crna reka, Calacki potok, Zabalac i Vražji vir. Divcibare imaju blagu i prijatnu klimu. Zbog svog dobrog geografskog položaja, do Divcibara dopiru vazdušne mase iz Mediterana i sukobljavaju se sa vazdušnim masama Karpata i Panonske nizije, cime se može objasniti prisustvo joda u vazduhu. Divcibare imaju povoljnu srednju godišnju temperaturu od 18 stepeni, sa toplijom jeseni od proleca. Septembar je najsuvlji mesec, jer je samo 5,4 dana sa padavinama. Divcibare imaju 289 dana bez vetra, 126 dana sa padavinama, zime obiluju snegom puna 4 meseca. Na osnovu posmatranja klime u jednom dužem periodu od strane Balneoklimatološkog instituta Srbije iz Beograda 1963. godine Divcibare je proglašeno za "Klimatsko lecilište". Na Divcibarima mogu se leciti: oboljenja bronhijalne astme, hronicni bronhitis, oboljenja sa neurovegetativnim poremecajima, stanje rekovalescencije, posle akutnih infektivnih bolesti, pneumonije.
...

Ribnička pećina je jedan od najlepših bisera sliva Kolubare je kanjon reke Ribnice. Smešten podno severnih obronaka Maljena i Divcibara, uz susedni kanjon Gradca predstavlja možda i najživopisniji predeo Valjevske Podgorine. Susret dve geografske celine - krasa i razlivenog dolinskog sistema - citavu ovu oblast cini prirodnom granicom, koja je oduvek bila privlacna za ljudske zajednice, pocev od najranijih vremena praistorije. Ova cista potplaninska reka, sva vijugava i ponegde sasvim skucena stenovitim kanjonom, ime je zasigurno dobila po mnoštvu riba, gde su, pricaju stariji, preovladivale ukusne pastrmke i krkuše. Obale su joj uglavnom izdignute, a leva strana je najcešce strma i obrasla gustom šumom.

...